REVIZIJA

Što je revizija?

Revizija je postupak provjere i ocjene financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika revizije te podataka i metoda koje se primjenjuju pri sastavljanju financijskih izvještaja, na temelju kojih se daje stručno i neovisno mišljenje o istinitosti i objektivnosti financijskog stanja, rezultata poslovanja i novčanih tokova.

Revizija financijskih izvještaja uključuje reviziju Bilance, Računa dobiti i gubitka, Izvještaja o novčanom tijeku, Izvještaja o promjenama glavnice, te svih ostalih dodatnih izvješća i dodatnih podataka koji su nam potrebni za izražavanje mišljenja.

Tko su obveznici revizije?

Prema Zakonu o reviziji obveznici revizije su

sva dionička društva
komanditna društva i društva s ograničenom odgovornošću čiji godišnji ukupan prihod u godini koja prethodi reviziji prelazi 30.000.000,00 kuna,
banke,
osiguravajuća društva,
investicijski fondovi,
mirovinski fondovi,
mirovinska osiguravajuća društva i
druga društva po posebnim propisima,
povezana društva bez obzira na njihovu veličinu, ako vladajuće društvo podliježe reviziji
konsolidirani financijski izvještaji.
ostali podliježu obvezi revizije u skladu s vlastitim pravilima, izjavom o osnivanju ili društvenim ugovorom.

Tko može obavljati reviziju?

Ovlašteni revizor koji je stekao certifikat Komore za zvanje ovlaštenog revizora i koji je upisan u registar ovlaštenih revizora koji se vodi u Komori. Ovlašteni revizori uslugu revizije mogu obavljati kao samostalnu djelatnost, ili udruženi kroz zajednički revizorski ured ili revizorsko društvo, sve pod uvjetom da imaju dozvolu za obavljanje djelatnosti, a što se potvrđuje upisom u odgovarajuće registre koje vodi Komora.

Samostalni revizor i revizorsko društvo sa samo jednim zaposlenim ovlaštenim revizorom ne mogu obavljati reviziju financijskih izvještaja:

dioničkih društava i društava s ograničenom odgovornošću čiji je godišnji prihod veći od 40.000.000,00 kuna,
trgovačkih društava čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzi u prvoj kotaciji ili kotaciji javnih dioničkih društava,
banaka, investicijskih fondova, mirovinskih fondova i društava, osiguravajućih društava, brokerskih društava, odnosno dugih pravnih osoba koje pružaju financijske usluge i za koje zakon koji uređuje obavljanje tih usluga određuje dodatni opseg revizije konsolidiranih financijskih izvještaja.

Kome služi revizijski izvještaj?

Osim za zadovoljavanje zakonskih potreba revizorski izvještaj služi

vlasnicima društava
potencijalnim investitorima
davateljima kredita (bankama)
poslovnim partnerima (kupcima, dobavljačima)
ostalima (zaposlenicima, javnosti)

Kolika je cijena revizorskih usluga?

Cijena revizije ovisi o djelatnosti subjekta revizije, te ostvarenim prihodima, vrijednosti aktive te broju zaposlenih, kao i o drugim okolnostima (obveznik konsolidacije, dionicama subjekta se trguje na uređenom tržištu).

Ako želite da Vam izradimo ponudu kliknite ovdje.

Postupak revizije financijskih izvještaja

Postupak revizije obavljamo sukladno opće prihvaćenim Međunarodnim revizijskim standardima i Međunarodnim revizijskim smjernicama, hrvatskim propisima objavljenim u Narodnim novinama.

Reviziju financijskih izvještaja obavljamo u dvije faze kad je to moguće i to:

a) PRETHODNA REVIZIJA - obavlja se u tijeku tekuće godine za koju se obavlja revizija i obuhvaća:

upoznavanje s poslovanjem i izradu kritične analize poslovanja,
snimanje, provjeru i ocjenu funkcioniranja sustava internih računovodstvenih kontrola,
prisutnost i nadzor nad obavljanjem popisa imovine.

b) ZAVRŠNA REVIZIJA - obavlja se prije kraja godine i poslije godišnjeg obračuna ili istodobno sa sastavljanjem godišnjeg obračuna i izradom godišnjih izvještaja, a oslanja se i na rezultate PRETHODNE REVIZIJE.

Revizija financijskih izvještaja uključuje sljedeće postupke:

Upoznavanje s poslovanjem Društva (razgovor s Upravom, obilazak odjela i drugo);
Razumijevanje poslovnih aktivnosti i sustava za evidentiranje financijskih informacija i pripremu financijskih izvještaja;
Istraživanje da li je financijska informacija evidentirana kompletno, promptno i uz potrebno ovlaštenje;
Da li su Račun dobiti i gubitka kao i Bilanca u skladu s glavnom knjigom i analitičkom evidencijom;
Istraživanje računovodstvenih politika i razmatranje da li su: iste u skladu s računovodstvenim standardima, primijenjene na odgovarajući način i dosljedno, a u slučaju da to nije tako, razmotriti da li je objava takvih podataka izazvala promjene u računovodstvenim politikama;
Dobivanje objašnjenja od strane uprave za neobične fluktuacije ili nedosljednosti u financijskim izvještajima, kao i traženje odgovora na pitanja koja su sastavni dio metodološke upute za provjeru podataka u Bilanci i Računu dobiti i gubitka;
Uspoređivanje rezultata s rezultatima iz prethodnih razdoblja i onima koja se očekuju za tekuće razdoblje. Bitne promjene raspraviti s Upravom, kao i dobiti uvid u događaje nastale nakon datuma Bilance;
Istražiti da li je priznavanje značajnih prihoda i troškova uslijedilo u odgovarajućim razdobljima;
Analizirati izvanredne i neobične stavke;
Uzimanje u obzir odnosa između povezanih stavaka (npr. prihodi i imovina), te drugih sličnih odnosa, kao i ostalih informacija koje su na raspolaganju revizoru;
Za financijska stanja u financijskim izvještajima izvršiti provjeru materijalno značajnih stavaka sa naglaskom na one stavke koje su u programu obavljanja revizije deklarirane sa naglašenim revizijskim rizikom za: potraživanja od kupaca, vrijednosno usklađenje potraživanja i obveza na određeni dan, zalihe, investicije, vlasništvo i amortizaciju, aktivna vremenska razgraničenja, nematerijalnu imovinu i ostalu imovinu, kreditne obveze, obveze prema dobavljačima, obračunate a nenaplaćene i potencijalne obveze, porez na dobit i ostale poreze, naknadne događajei, sudske sporove, temeljni kapital itd.
Konačno izvješće revizije financijskih izvještaja, kao i Pismo upravi ukoliko se za to ukaže potreba.

Prikupljene informacije o računovodstvenom sustavu omogućuju procjenu prikladnosti sustava internih kontrola kao temelja za izradu financijskih izvještaja. Ukoliko se ukaže potreba ovlašteni revizor podnosi Izvještaj poslovodstvu o svim uočenim nepravilnostima i slabostima u računovodstvenom sustavu, te se predlažu načini rješavanja i daju preporuke za njihovo otklanjanje.

Što je obveza obveznika revizije?

Obveza naručitelja posla je da dostavi revizoru potrebne izvještaje i isprave te pruži i druge informacije neophodne za obavljanje revizije, a osobito sljedeće:

dostaviti godišnji plan za popis (inventure) kako bismo mogli biti prisutni,
popuniti sve pomoćne evidencije potrebne za obavljanje revizije,
dati na uvid potrebnu računovodstvenu i drugu dokumentaciju,
dati potrebna objašnjenja i odgovore na pitanja koja se odnose na postupak revizije,
osigurati odgovarajući radni prostor za rad revizora,
osigurati po potrebi svoga koordinatora za suradnju s revizorom,
dostavljati pravovremeno sve informacije potrebne za obavljanje revizije.

Kakvo može biti revizorsko mišljenje o financijskim izvještajima?

Revizorsko mišljenje može biti pozitivno, mišljene s rezervom, suzdržanost od mišljenja, negativno mišljenje. Prilikom eventualnih nepodudarnosti izvještaja s računovodstvenim standardima, isto se iznosi sukladno revizorskim standardima samo ako je materijalno značajna za davanje mišljenja ovlaštenog revizora o realnosti i objektivnosti iskazanih podataka o stanju sredstava i obveza i uspješnosti poslovanja. To znači da revizor ima profesionalnu i zakonsku odgovornost izvještavati o tome ako izvještaji obveznika revizije ne daju realne i objektivne podatke, ili ako u nekom materijalno značajnom dijelu nisu u suglasnosti s računovodstvenim standardima, zakonskim propisima ili konkretnim okolnostima.

Da li postoji poslovna etika revizora?

Tijekom revizije revizor se susreće s mnogim povjerljivim informacijama i podacima o obvezniku revizije, te je stoga bitno da se poštuju pravila propisana Kodeksom profesionalne etike revizora, odnosno sva saznanja i informacije prikupljene u postupku revizije čuvaju se kao poslovna tajna.